Spolja gledano, djeluje kao da je sukob između Grčke i Makedonije oko imena okončan, piše „Dojče vele”. Ali ništa još nije gotovo: sada se oko zaštićenog naziva porijekla svađaju vinari i poljoprivrednici. Situacija bi mogla i da eskalira…
Kvart oko pijace Kapani u centru Soluna razvio se u pravu meku za sladokusce. Tu se može naći sve najbolje što grčka kuhinja može da ponudi. Između ostalog i alva – koja jeste došla sa Bliskog Istoka, ali je Grci u međuvremenu smatraju svojim specijalitetom.
Ali i ostale balkanske zemlje alvu tretiraju kao svoj specijalitet. Pa tako i u susjednoj Sjevernoj Makedoniji. Mnogima u Grčkoj to smeta. Pritom se ne radi samo o borbi protiv konkurencije, već o borbi za kulturnu tradiciju. Spor oko imena Makedonije koji je okončan nakon 30 godina Prespanskim sporazumom, ostavio je dubok ponor između dvije nacije.
– Oni nemaju pravo da koriste drevni naziv Makedonija na svojim proizvodima – odlučna je jedna prodavačica u Kapani. Za nju oznaka „makedonski” znači „grčki”. Osim toga, kaže, žitelji Sjeverne Makedonije dolaze u Grčku da kupe alvu „jer oni ne znaju da je naprave”.
Oko 240 kilometara sjevernije, u Skoplju se takvim izjavama smiju. „Naravno da i mi ovdje proizvodimo alvu”, kaže jedna djevojka. I uz osmijeh istovremeno priznaje da je „grčka alva ipak malo bolja”. Ali velika svađa se ionako ne vrti oko alve, već oko vina koje je i za jednu i za rugu zelju veoma važan izvozni proizvod.
„Makedonsko vino dolazi iz Makedonije, ne iz Grčke”, odlučna je jedna prodavačica u Skoplju. Ona ima i svoje mišljenje o Prespanskom sporazumu. „Sjeverna Makedonija ne postoji. To nam je nametnuto!”
Iako nijesu svi tako radikalni kao ona, ipak, čak i nakon više od godinu dana od potpisivanja Prespanskog sporazuma, građani s obje strane granice još se nijesu u potpunosti naviki na novu situaciju. Razlog za to trebalo bi tražiti u dubokom nepovjerenju u politiku i političare.
Grčki premijer Aleksis Cipras to je osjetio na sopstvenoj koži na prijevremenim izborima u julu na kojima je ubjedljivo poražen, između ostalog i zbog sporazuma oko imena. Sada i premijer Sjeverne Makedonije oseća da gubi podršku. Zoran Zaev je svoje sugrađane privolio na sporazum oko imena obećavajući im EU-pasoše. Ali ulazak u Evropsku uniju je na veoma dugačkom štapu.
Padu popularnosti aktuelne vlade doprinosi i skandal oko državnog tužioca Katice Janeve. Ona je je postavljena kako bi se borila protiv korupcije, a sada i sama sjedi u istražnom zatvoru. Mnogi se zato sada pitaju da li je Zaev bio pravi izbor.
I iz Atine ka Skoplju u međuvremenu stižu oštriji tonovi. Novoizabrani konzervativni premijer Kirijakos Micotakis je početkom septembra na Međunarodnom sajmu u Solunu govorio o problemu označavanja porijekla proizvoda i pritom sjevernogrčki region nazvao „jedinom pravom” Makedonijom. I prilikom jedinog dosadašnjeg susreta sa Zaevim Micotakis je bio više nego jasan šta misli o sporazumu sa sjevernim komšijama: „Ja Prespanski sporazum nikada ne bih potpisao, ali ga prihvatam“.

Političari obavili svoj dio posla
Micotaks zna da mu ništa drugo i ne preostaje. Prespanski sporazum je potpisan i ratifikovali su ga parlamenti obje države. Sada bi dogovor trebalo implementirati i kada je riječ o oznakama geografskog porijekla.
– Političari su obavili svoj dio posla – kaže Đorđi Filipov, zamjenik predsjednika stručnog povjereništva koje bi trebalo da trgovinskim komorama pomogne u pronalaženju rješenja za problem oko oznake porijekla. U tom tijelu sjede predstavnici obje države, kao i predstavnici Evropske unije.
– Pozvali smo obje strane da u sledeće tri godine pronađu rješenje. Važno je savladati političke i ideološke barijere – kaže Filipov. Ne radi se samo o geografskom porijeklu, već i o zaštićenim nazivima proizvoda. Ipak, vjeruje Filipov, poslovni ljudi su dio realnog svijeta i možda su mudriji od političara.
– Oni će već naći neko rješenje – poručuje Filipov.

Konkurencija nakon Prespe
„Nakon Prespanskog sporazuma, svi proizvođači su promijenili etikete na flašama”, kaže Elena Mladenovska Jelenković, direktorka udruženja „Vina iz Makedonije”. Prema dogovoru, obje zemlje smiju da upotrebljavaju pojmove poput „makedonski” sve dugo dok je na flaši vidljivo istaknuta zemlja porijekla.
I na grčkoj strani je uočljiva neka vrsta opuštenog stava po tom pitanju. „Do sada nije bilo problema na tržištu za grčka vina”, kaže Fani Argiropolu iz vinskog podruma „Pieria Eratini”. Na tržištu bi možda moglo da dođe do manjih nesporazuma, ali ona ipak vjeruje u mehanizme tržišne privrede. „Konkurencija će poboljšati proizvode. A mi u Grčkoj konkurišemo i drugim vinarskim regionima. Zato mislim da bi svaki vinar trebalo da na svoj način bude jedinstven, jer jedino tako može da se bori protiv otežanih i zbunjujućih okolnosti”, zaključuje Fani Argiropolu.